TIJEK PROJEKTA

Projekt sam započela na incijativu roditelja. Gabrijelova mama rekla je da bi baš  bilo lijepo kada bi napravili  projekt sličan onom koji smo radili prije nekoliko godina kada smo upoznali «starinske stvari» i naučili kako su se naše bake i djedovi njima služili. Ovaj put radilo se o kruhu i pripremi kruha na način kako su to radile naše bake. Pitala sam ostale roditelje slažu li se s idejom Gabrijelove mame, na što su odgovorili s odobravanjem.

Tako sam odlučila započeti projekt «Kruh» te pozvala roditelje da i ovaj put sudjeluju prikupljajući starinske predmete koje imaju kod kuće,  kako bi u vrtiću napravili starinsku kužinu.  U razgovoru s djecom objasnila  sam im način dobivanja kruha nekada i danas, pri čemu su i oni sami primijetili kako je danas dovoljno otići u samoposlugu i kupiti kruh. Odlučili smo  da ćemo zajedno s njihovim roditeljima naučiti kako se to nekada dobivao kruh.

Djeca su donosila starinske stvari, koje smo mi imenovali i opisivali te odlagali u našu kužinu. Kužina se polako popunjavala (sačurom, ožegom, sadžakom, loparom, puračem, brozinom, burlom, stapom, srpom, užem, torbom strunjavicom, sadakom, stolcom, sinijom, komaštrima, motikom..)

Kad smo sve to prikupili pozvali smo u goste baku Mariju koja nam je pričala kako se nekada teško živjelo i radilo. Donijeli smo klasje pšenice koje smo opisivali. Djeca su i sama donosila žitarice i brašno od raznih žitarica u vrtić, koje smo promatrali, uspoređivali i opisivali.

Mijesili smo zajednički u vrtiću peciva i kruh, punili ih različitim nadjevima i poslije uživali u njima. Učili smo nove pojmove (nazive starinskih stvari), a djeca su  u kužini sjedila na siniji i crtala. Pričala sam djeci o tome kako je teško bilo raditi nekad.

Djeca su željela posjetiti baku Mariju i vidjeti  kako se to nekada radilo, upoznati guvno, na kojemu se nekada pšenica tukla cipcem i vijala lopatom.

Došao je dan kad smo, uz pomoć naših roditelja, koje je i same zanimalo kako se to nekada radilo, otišli na guvno. Gabrijelova mama je pripremila guvno, postavila klasje pšenice i pripremila cipce, lopatu i sve što se nekada koristilo na guvnu. Susjed Branko nam se također pridružio. Svako dijete je cipcem tuklo pšenicu. Kad smo zaključili da smo dovoljno tukli klasje,  ispod slame smo potražili zrnja pšenice, koje nije bilo potpuno čisto. Trebalo ga je vijati lopatom, što nam je pokazao barba Branko, nakon čega smo svi po redu vijali.

Posjetili smo Gabrijelovu i Loreninu baku koja je odvela djecu u jednu prostoriju u kojoj se nalazio žrvanj. Svako dijete je pokušalo mliti pšenicu uz pomoć bake Vesne i pokrenuti teški kamen za mljevenje. Baka Vesna je zamijesila kruh i ispred djece ga stavila peći  na ognjištu na kojemu je gorjela vatra. Djeca su promatrala kako stavlja tijesto na ognjište i na njega postavlja sačuru. Pečeni kruh smo dobili na poklon.

Tijekom projekta roditelji su donosili mnogo žitarica te kukuruze u kukuruzovini. Lorenina mama se ponudila održati radionicu na kojoj bi s djecom šivala slamice kakve su se nekada koristile za spavanje. Kukuruz smo morali  korubati  tj. odvojiti od kukuruzovine, nakon čega su  ga djeca usitnila rukama u tanke trake kojima su punila platnene vrećice. Vrećice smo zašili i tako su naše lutkice dobile madrace - slamice, na kojima su se ugodno smjestile u kolicima.

Po završetku projekta sudjelovali smo na  likovnom natječaju s temom starih zanata i narodnih nošnja. Djeca su crtala torbu strunjavicu i narodne nošnje, Ela je izradila torbu, a Ena je isplela pravo uže. Naučili smo pojmove: strunjavica, sadak, sadžak, sačura, lopar, stap, purač, burlo, sinija, stolac, cipac, srp, komaštra, ožeg, guvno, žrvanj...

ZAPAŽANJA ODGOJITELJA:

Provođenje ovog projekta bilo je iznimno poučno i zanimljivo. Djeca su bila zainteresirana, kao i roditelji, koji su surađivali od početka do kraja i lako su usvajala pojmove «starinskih riječi», od kojih su neke dio njihove svakodnevnice i ikavskog narječja. Kako bi poštivali tradiciju, umjesto «dobar tek» sada kažemo «u slast». Roditelji su svojom suradnjom omogućili uspješnost provedbe cjelovitog projekta, na čemu im od srca zahvaljujemo.