Svjetski dan zdravlja

18.dani predškolskog odgoja – prezentacija psiholginje Edite M.Šutić
20. prosinca 2013.
Prezentacija stručnog rada
14. studenoga 2015.

SVJETSKI DAN ZDRAVLJA


Dragi roditelji,

Povodom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja Dječji vrtić Ploče organizira oftalmološki pregled za sve četverogodišnjake, polaznike Dječjeg vrtića Ploče.


U nastavku možete pročitati dijelove intervjua s Dr. Mladenom Bušićem (liječnik Klinike za očne bolesti Kliničke bolnice Sveti Duh) i dr. Mirjanom Bjeloš Rončević o važnosti preventivnih pregleda vida kod djece predškolske dobi.

Za sve one roditelje koji se prvi put susreću s ambliopijom molim vas da za početak točno pojasnite o kakvoj bolesti se radi?
M. Bušić: Ambliopija, odnosno slabovidnost, je gubitak dijela vidnih funkcija bez jasno vidljive bolesti oka. Najčešće se javlja na jednom oku pa je nerijetko i neprepoznata. Oko je dio vidnog sustava i ono prima svjetlost izvana u smislu vidnog podražaja, a sama slika, odnosno percepcija o vanjskom svijetu, nastaje u mozgu. I jedno i drugo se razvija prije rođenja, ali i kroz djetinjstvo. Ono što je vrlo značajno je to da ambliopija nastaje zbog nepotpunog sazrijevanja vidnog korteksa, odnosno kore velikog mozga, što se događa ako oko nije podraženo adekvatnim vidnim podražajem kojim bi trebalo biti podraženo zdravo oko. Ambliopiju ima dva do pet posto u stanovništvu, ovisno o razvijenosti zemlje.

Kako prepoznati ambliopiju?
M. Bušić: Samu po sebi, ako nema nekih drugih vidljivih znakova, ne možete ju ni prepoznati. Zato je Svjetska zdravstvena organizacija još 1968. godine definirala šest kriterija po kojima se nešto može nazvati probirom na općoj populaciji. Jedini način da detektirate onih dva posto slabovidne djece je upravo taj probir (skrining). Samo desetak zemalja na svijetu je prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije uvelo skrining vidne oštrine četverogodišnjaka, a među njima je i Hrvatska, za sada preko Grada Zagreba.

Zašto skrining baš u četverogodišnjaka? Zašto ne kod mlađe djece?
M. Bušić: Zato što su ta djeca dovoljno velika da mogu surađivati na pregledima, a dovoljno mala da bi im se stigla još razviti vidna kora velikog mozga čiji razvoj se smatra praktično završenim u sedmoj godini života. A kao što znate, većina zemalja, pa tako i Hrvatska, prvi pregled vidne oštrine ima pri upisu u osnovnu školu. Budući da tada završava sazrijevanje vidnog korteksa, u pravilu je za liječenje ambliopije kasno. Ako bolest otkrijemo između četiri i četiri i pol godine, kada je najbolje obaviti probir (skrining), onda imamo dovoljno vremena da tu djecu izliječimo. Primjerice, Švedska je skrining počela provoditi 1970. i otkrila je da ima dva posto slabovidnih. Dvadeset godina kasnije promatrajući 24-godišnjake utvrdila je da je uspjela izliječiti 90 posto onih kod kojih je zabilježena ambliopija u dobi od 4 godine. Jedan od razloga zašto liječenje nije uspjelo 100 posto je zato što nisu imali stopostotan odaziv na preglede.

Kada utvrdite da bolest postoji kako je liječite?
M. Bjeloš Rončević: Rano liječenje ambliopije jedno je od najjednostavnijih, a najučinkovitijih i najisplativijih postupaka liječenja u medicini uopće. Na oftalmološkom pregledu u Klinici određuje se veličina refraktivne greške, ono što se popularno naziva “dioptrija” oka. Ordiniraju se naočale koje dijete mora nositi stalno. Ako postoji značajna razlika u vidnoj oštrini između desnog i lijevog oka, tada je potrebno provoditi i tzv. okluziju, tj. zatvarati zdravo oko flasterom određeni dio sati ili dana, kako bi “zanemareno”, slabovidno oko bilo prisiljeno gledati. Treba istaknuti da je oko organ koji lomi zrake svjetlosti i zatim je šalje u mozak. Mozak je organ koji interpretira ono što vidimo. Ako je takva slika mutna, zbog postojanja refraktivne greške oka, a to se ne prepozna u razdoblju ranog razvoja djeteta, dakle do sedme godine života, onda mozak zapamti takvu mutnu sliku kao normalnu. Nakon sazrijevanja vidnog dijela mozga, dakle nakon
sedme godine života, gotovo je nemoguće davanjem odgovarajuće korekcije, bilo naočalma, kontaktnim lećama ili laserskim zahvatima, utjecati da bi se postigla puna vidna oštrina odnosno oštra slika svijeta koji gledamo.

Tekst sastavila ravnateljica Sanda Zekaj