12.02.2024.

Svjesni smo činjenice promjene životnih okolnosti što je dovelo i do promjene životnih navika kako odraslih tako i djece. Sve te okolnosti i navike dovele su do porasta tjelesne neaktivnosti te se odražavaju i na sveukupno zdravlje.  Stoga je potrebno istaknuti da važnu ulogu za pravilan rast i razvoj djece ima tjelesna aktivnost. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji tjelesna aktivnost  je bilo koji tjelesni pokret koji proizvode skeletni mišići i koji zahtijeva utrošak energije. Tjelesna se aktivnost odnosi na svo kretanje, uključujući tijekom slobodnog vremena, za prijevoz do i od mjesta kao i obavljanje bilo kojeg posla neke osobe. Tjelesna aktivnost umjerenog i jakog intenziteta poboljšava fizičko i psihičko zdravlje.

WHO preporučuje u vremenskom periodu 24 sata:

Za djecu mlađu od 5 godina

• Dojenčad (djeca mlađa od 1 godine) treba biti tjelesno aktivna nekoliko puta dnevno na različite načine, posebice kroz interaktivnu igru ​​na podu; više je bolje. Za one koji još nisu pokretni, to uključuje najmanje 30 minuta u potrbušnom položaju (vrijeme na trbuhu) raspoređenih tijekom dana dok su budni; ne biti vezana dulje od 1 sata odjednom (npr. dječja kolica, visoke stolice ili vezani na leđima odrasle osobe), a vrijeme ispred ekrana se ne preporučuje. Kada dijete sjedi treba poticati čitanje i pričanje priča te imati 14-17h (0-3 mjeseca starosti) ili 12-16h (4-11 mjeseci starosti) kvalitetnog sna, uključujući drijemanje.
• Djeca od 1-2 godine trebaju provesti najmanje 180 minuta u raznim vrstama tjelesnih aktivnosti bilo kojeg intenziteta, uključujući tjelesne aktivnosti umjerenog do jakog intenziteta, raspoređene tijekom dana; što više to bolje, ne biti vezani dulje od 1 sata (npr. dječja kolica, visoke stolice ili vezani na leđima odrasle osobe) ili sjediti duže vrijeme. Za djecu od 1 godine ne preporučuje se sjedilačko vrijeme pred ekranom (kao što je gledanje televizije ili videa, igranje računalnih igrica).
• Za one u dobi od 2 do 5 godina, vrijeme pred ekranom u sjedećem položaju ne smije biti dulje od 1 sata; manje je bolje. Kada dijete sjedi treba poticati čitanje i pričanje priča te imati 11-14 sati kvalitetnog sna, uključujući drijemanje, s redovitim vremenom spavanja i buđenja.

Djeca i adolescenti od 5-17 godina trebali bi raditi barem prosječno 60 minuta dnevno tjelesne aktivnosti umjerenog do jakog intenziteta, uglavnom aerobne, tijekom tjedna. Najmanje 3 dana u tjednu i one vježbe koje jačaju mišiće i kosti. Također trebali bi ograničiti količinu vremena provedenog u sjedećem položaju, posebice količinu vremena provedenog pred ekranom.

Iz ovih je preporuka vidljivo da bi se u predškolskoj dobi dijete trebalo kretati veći dio dana jer je to neophodno za rast i razvoj. Istraživanja pokazuju da se tjelesnom aktivnošću djece predškolske dobi smanjuje rizik od prekomjerne težine i pretilosti u kasnijoj dobi.

Kretanje je jedna od osnovnih potreba ljudskog bića i zato djecu treba poticati na kretanje od najranije dobi. To je najlakše postići onime što je djetetu svojstveno – igrom.

Aktivnosti koje se provode s djecom su prirodni oblici kretanja:

puzanje, hodanje, trčanje, skakanje, provlačenje, penjanje, guranje, potezanje, potiskivanje, bacanje, hvatanje, dizanje, nošenje, kotrljanje, razni poligoni, igre lovice i pojednostavljene sportske igre.

U današnje vrijeme djeca dobar dio dana provode u dječjem vrtiću u kojem stupanj aktivnosti ovisi o materijalnim uvjetima ustanove i radu odgojitelja. Pod materijalnim uvjetima smatra se sama lokacija ustanove, veličina prostora, postojanje sportske dvorane ili dvorišta, opremljenost sportskim rekvizitima i slično. Međutim, nepostojanje određenih uvjeta nije izgovor za neprovođenje tjelesnih aktivnosti. Važnu ulogu u tome imaju i odgojitelji. Oni svojim kreativnim radom i poticajima mogu pridonijeti tjelesnom kretanju djece. Poticajnim okruženjem može se smatrati ono koje je sigurno i namijenjeno za veću ili manju tjelesnu aktivnost djece predškolske dobi. O odgojiteljevoj stručnosti i snalažljivosti ovisi u kojoj mjeri će te uvjete iskoristiti. Djeca u vrtiću su uvijek u kontinuiranom pokretu te su ovisno o djetetu prisutni različiti oblici kretanja. U  sobi dnevnog boravka u kojoj djeca borave i u kojoj se većinom odvija odgojno-obrazovni rad, djeca i plešu razne koreografije, crtaju, izvode gimnastičke pokrete,  bacaju loptice u koš, prelaze razne poligone i izvode druge slične tjelesne aktivnosti.

Sve to ne umanjuje ulogu koju roditelji imaju u odgoju djece. Kako u svim područjima djetetova razvoja tako i u tjelesnoj aktivnosti djece. Roditelji kao partneri dječjih vrtića svojim bi primjerom trebali utjecati na dijete te u zajedničkim aktivnostima boravka vani poticati tjelesne aktivnosti ujedno smanjujući vrijeme provedeno pred ekranima.

Tjelesna aktivnost djece omogućuje pravilan razvoj te jača mišićni i koštani sustav, pomaže mentalnom razvoju, akomodaciji oka, koordinaciji pokreta i razvoju ravnoteže kao i razvoju fine motorike. Kod djece koja su uključena u razne tjelesne aktivnosti bolja je percepcija, spremnost za školu, viši su rezultati na matematičkim i verbalnim testovima i ne manje važno, pruža djetetu priliku za socijalizacijom, razvija samopoštovanje i zadovoljava potrebu za samoostvarenjem.

Literatura:

Tomac Z i sur. Tjelesna aktivnost djece tijekom redovnog boravka u predškolskoj ustanovi – Med Jad 2015;45(3-4):97-104   URL: https://hrcak.srce.hr/152224

https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/physical-activity

https://logoped.hr/vaznost-tjelesne-aktivnosti-razvoj-djeteta/

https://repozitorij.kif.unizg.hr/islandora/object/kif%3A49/datastream/PDF/view

Preporučena literatura za roditelje:

Dennison Paul,  Brain gym – priručnik za obitelj i edukatore

Hannaford Carla, Pametni pokreti

Lohf Sabine, Dođi, igrajmo se vani!

Rajović Ranko, Kako igrom uspješno razvijati djetetov IQ

Fotografije

https://www.pexels.com/search/children%20playing/

Pripremila: Olivera Medak, pedagoginja